Sava kapija se nalazi na glavnom prilazu koji je sa južne strane, uz obalu reke Save, vodio ka Zapadnom podgrađu i dalje Donjem gradu. Na ovom mestu prvobitno je, u vreme vlade kralja Stefana Dušana, izgrađen Južni bedem podgrađa sa Južnom kapijom. Taj bedem se niz Savsku padinu spuštao do obale Save. Krajem 17. veka, …
Na starim planovima ova kapija označena je kao Karanlik kapusi ili Mračna kapija, što sasvim odgovara njenom izgledu. Dok se nije ustalio današnji naziv, ova kapija je bila poznata pod raznim imenima, npr. Savska, Šabačka, Bosanska i Mračna. Podignuta je između 1740. i 1760. godine, ispred Sava kapije, na pravcu južnog prilaznog pravca Tvrđavi. Slično …
Veliki stepenišni silaz predstavlja danas najkraću komunikaciju između pristaništa na Savi i gornjografskih fortifikacija. Izgrađen je sredinom 18. veka u okviru turskih radova na rekonstrukciji tvrđave. Postavljen je u spoljnom tvrđavskom rovu, koji je pregrađen sa dva kaponira u kojima se nalaze zasvedeni prolazi. Na najnižem delu, prema komunikaciji koja vodi ka Mračnoj kapiji, nalazila …
Mali stepenišni silaz čini deo spoljnih fortifikacija na savskoj padini. Povezan je sa gornje strane kontragardom ispred Kraljevog ravelina, a sa donje strane izlazi na bastion Mračne kapije. Predstavljao je unutrašnju branjenu tvrđavsku komunikaciju koja je bila pregrađena sa tri kaponira. Usled velikog nagiba terena, duž cele komunikacije se nalazi stepenište sa zasvedenim prolazima kroz …
U severozapadnom delu Gornjeg grada sačuvani su ostaci zamka despota Stefana Lazarevića. Citadela ili unutrašnji grad nastala je prvobitno kao vizantijski kastel u XII veku. Ponovo je kompletno izgrađena za vreme despota Stefana Lazarevića 1404–1427. godine. Arheološkim istraživanjima koja su vršena sistematski do 1980. godine otkriveni su ostaci bedema s kulama, kaldrmisani prilaz zamku sa …
Jugoistočni bedem Gornjeg grada je nastao u periodu između 1404. i 1427. godine, za vreme despotove vladavine Beogradom. Tada je Južna kapija u bedemu predstavljala glavni ulaz u srednjovekovno utvrđenje. Južna kapija danas nije u funkciji, niti se njeni ostaci mogu videti sa spoljašnje strane bedema. Njen položaj uočava se tek iz unutrašnjosti Gornjeg grada, …
U Gornjem gradu, u neposredno u blizini Sahat kapije, na jugoistočnoj strani danas su vidljivi ostaci podruma kasarne koju su sagradili Austrijanci dvadesetih godine XVIII veka. Porušena je krajem istog stoleća, pošto su Turci ponovo zagospodarili tvrđavom.
Sagradili su je Austrijanci dvadesetih godine XVIII veka. Turci su je samo delimično porušili i posle toga prilagodili svojim potrebama. Ova kasarna se vidi na planovima iz prve polovine XIX veka, gde se spominje kao bolnica «carske nizamske vojske». Posle predaje Tvrđave Srbima, oronula građevina je potpuno srušena
U istočnom uglu Gornjeg grada, između ostataka dve kasarne, sve do Drugog svetskog rata nalazio se mali barutni magacin. Građen je u periodu 1725–1736. godine kao većina barutana u tvrđavama XVIII veka.
U vreme austrijske rekonstrukcije tvrđave tridesetih godina XVIII veka podignuta je zgrada u kojoj je smeštena komanda Beogradske tvrđave – zgrada Glavne straže. Sultan Mahmud I (1730–1754), za čije je vladavine Beograd ponovo došao u ruke Turske, dogradio je bočne galerije i minaret pretvorivši zdanje Glavne straže u džamiju. U njoj su se čuvale brojne …