Umetnički paviljon «Cvijeta Zuzorić» podignut je na Malom Kalemegdanu 1928. godine prilozima Društva prijatelja umetnosti «Cvijeta Zuzorić», a po ideji Branislava Nušića sa namerom da «širi interes za umetnost i stvara uslove za njen napredak i razvitak u našem narodu». Zgrada je rađena prema projektu arhitekte Branislava Kojića. Paviljon je imao poseban značaj od osnivanja …
Fontana «Buđenje» postavljena je ispred paviljona «Cvijeta Zuzorić» 1936. godine i rad je vajara Dragomira Arambašića.
Dekorativna figura za pilon „Genije smrti“ vajara Ivana Meštrovića nastala je pred veliku Međunarodnu izložbu u Rimu 1911. godine. Srbija je tom prilikom u parku vile Đulija podigla nacionalni paviljon u kojem su bila izložena dela najznačajnijih umetnika sa naših prostora. Meštrovićeva ideja bila je da skluptura Genije smrti stoji kao pilon ispred Paviljona. Skulptura …
Skulptura «Umorni borac» urađena je u bronzi i nastala je 1935. godine na osnovu mermernog originala Tome Rosandić koji se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu.
kulptura «Partizan sa decom», rad je vajara Jelene Jovanović iz 1950. godine.
Beogradski Zoološki, poznat i kao Vrt dobre nade, nalazi se u okviru Beogradske tvrđave, tačnije na Malom Kalemegdanu. Otvoren 12. jula 1936. godine, beogradski zoo vrt je nastariji i najveći zoološki vrt u Srbiji. Tokom Drugog svetskog rata, Vrt je dva puta bombardovan: 1941. godine i 1944. godine, kada je u velikoj meri stradao. Zoološki …
Spomenik Branku Radičeviću postavljen je 1955. godine. Rad je vajara Aleksandara Zarina. Branko Radičević (1824–1853) pesnik. Prvobitno je pisao na nemačkom jeziku, a zatim pristupa srpskim književnom krugu okupljenog oko Vuka Karadžića. Godine 1883. njegovi posmrtni ostaci preneti su i pokopani na Stražilovu
Marko Miljanov (1833–1901) crnogorski junak, vojskovođa, vojvoda i pisac. Pisao uspomene iz sopstvenog života i života drugih ljudi. Glavno delo mu je Primeri čojstva i junaštva.
Spomen-bista Jaši Prodanoviću, rad je vajara Sretena Stojanovića iz 1958. godine. Jaša Prodanović (1867–1948) političar i književni istoričar. Pisao je političke brošure i sastavio dve antologije narodnih pesama i pripovedaka.
Spomen-bista Jovanu Skerliću, postavljena je 1967. godine. Rad je vajara Gradimira Aleksića. Jovan Skerlić (1877–1914) književni kritičar, profesor Beogradskog univerziteta, urednik Srpskog književnog glasnika, osnivač i prvi sekretar Udruženja književnika.