-
1. PARK KALEMEGDAN
- Spomen-bista Radoja Domanovića
- Spomen-bista Stevana Mokranjca
- Spomen-bista Jovanu Dučiću
- Spomen bista Alekse Šantića
- Spomen-bista Miloša Crnjanskog
- Spomen-bista Janka Veselinovića
- Spomen-bista Simeona Roksandića
- Spomen-bista Jovanu Skerliću
- Spomen-bista Jaši Prodanoviću
- Spomen-bista Marku Miljanovu
- Fontana Buđenje
- Paviljon Cvijeta Zuzorić
- Grobnica narodnih heroja
- Muzički paviljon
- Savsko šetalište
- Spomen-bista Borisavu Stankoviću
- Spomen-bista Ivanu Goranu Kovačiću
- Spomen-bista Jovanu Subotiću
- Spomenik Branku Radičeviću
- Beo Zoo Vrt
- Spomen obeležje srpskim i ruskim ratnicima iz Prvog svetskog rata
- Park Kalemegdan
- Japanska česma
- Spomen obeležje predaje klјučeva
- Spomenik zahvalnosti Francuskoj
- Fontana Ribar
-
2. GORNjI GRAD
- Galerija i radionica starih zanata u Unutrašnjoj Stambol kapiji
- Suvenirnica u Unutrašnjoj Stambol kapiji
- Galerija u Unutrašnjoj Stambol kapiji
- Ostaci zamka despota Stefana Lazarevića
- Despotova kapija sa Dizdarevom kulom
- Mala kapija Gornjeg grada
- Zgrada u kojoj je smešten Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda
- Karađorđeva kapija
- Leopoldova kapija
- Kompleks Zindan kapije
- Spomenik despotu Stefanu Lazareviću
- Defterdarova Kapija
- Česma Mehmed paše Sokolovića
- Spomen ploča odbrane od Turske
- Spomenik Pobednik
- Maketa zamka Despota Stefana Lazarevića
- Ravelin Kralј kapije
- Kralј kapija
- Veliki ili Rimski bunar
- Damad Ali-pašino turbe
- Tvrđavski top
- Ostaci rimskog kastruma
- Barokna kapija
- Sahat kapija
- Sahat kula
- Vojni muzej
- Unutrašnja Stambol kapija
- Antički lapidarijum
- Bunker
- Zgrada straže na Velikom ravelinu
- Veliki ravelin
- Spolјna Stambol kapija
-
3. DONjI GRAD
- Kompleks Istočne kapije Donjeg grada
- Mračna kapija
- Sava kapija
- Bastion Svetog Jakova
- Vojna kuhinja
- Donji grad
- Crkva Ružica
- Kapela Svete Petke
- Kosturnica branilaca Beograda
- Jakšićeva kula
- Amam – staro tursko kupatilo
- Veliki barutni magacin
- Vidin kapija
- Kapija Karla VI
- Kula Nebojša
- Istočno podgrađe
- Ostaci Mitropolitskog dvora
- Priobalni bedem
-
4. ZABAVA ZA DECU
-
5. RESTORANI/KAFIĆI
-
6. SPORTSKI TERENI
Galerija i radionica starih zanata u Unutrašnjoj Stambol kapiji
OpširnijeSuvenirnica u Unutrašnjoj Stambol kapiji
OpširnijeGalerija u Unutrašnjoj Stambol kapiji
OpširnijeSrednjovekovno pristanište
Pristanište se pružalo sa spoljne strane severoistočnog bedema, od Kule Nebojše.
OpširnijeMala barutana u Donjem gradu
U neposrednoj blizini Velikog barutnog magacina ispod spomenika «Pobednik», u zapadnom podgrađu, u vreme austrijske rekonstrukcije nastao je i jedan manji magacin koji je porušen prilikom bombardovanja Beograda 1944. godine.
OpširnijeOstaci severoistočnog bedema Donjeg grada
Bedem je sačuvan u visini od dva do pet metara, ali usled velikog nasipanja terena i nivelacionih radova u prvoj polovini XVIII veka, najveći deo ostataka bedema ostao je ispod nivoa tla.
OpširnijeKompleks Istočne kapije Donjeg grada
Ova celina predstavljala je istočni ulaz u Donji grad sa strane Dunava, odnosno Vidin kapije.
OpširnijeMali stepenišni silaz
Mali stepenišni silaz čini deo spoljnih fortifikacija na savskoj padini.
OpširnijeVeliki stepenišni silaz
Veliki stepenišni silaz predstavlja danas najkraću komunikaciju između pristaništa na Savi i gornjografskih fortifikacija.
OpširnijeMračna kapija
Na starim planovima ova kapija označena je kao Karanlik kapusi ili Mračna kapija, što sasvim odgovara njenom izgledu.
OpširnijeSava kapija
Sava kapija se nalazi na glavnom prilazu koji je sa južne strane, uz obalu reke Save, vodio ka Zapadnom podgrađu i dalje Donjem gradu.
OpširnijeBastion Svetog Jakova
Bastion je deo priobalnog bedema koji je nastao prema projektu Andrea Kornara krajem XVII veka.
OpširnijeProlom
Tokom dopunskih istraživanja jugoistočnog bedema Gornjeg grada Beogradske tvrđave, arheolozi su došli do ostataka blokhausa iz 18. veka., građevine koja bi najviše odgovarala savremenom bunkeru.
OpširnijeZgrada Glavne straže
U vreme austrijske rekonstrukcije tvrđave tridesetih godina XVIII veka podignuta je zgrada u kojoj je smeštena komanda Beogradske tvrđave – zgrada Glavne straže.
OpširnijeBarutni magacin u Gornjem gradu
U istočnom uglu Gornjeg grada, između ostataka dve kasarne, sve do Drugog svetskog rata nalazio se mali barutni magacin.
OpširnijeKasarna sa severoistočne strane Gornjeg grada
Sagradili su je Austrijanci dvadesetih godine XVIII veka.
OpširnijeKasarna sa jugoistočne strane Gornjeg grada
U Gornjem gradu, u neposredno u blizini Sahat kapije, na jugoistočnoj strani danas su vidljivi ostaci podruma kasarne koju su sagradili Austrijanci dvadesetih godine XVIII veka.
OpširnijeJužna kapija despota Stefana Lazarevića
Jugoistočni bedem Gornjeg grada je nastao u periodu između 1404. i 1427. godine, za vreme despotove vladavine Beogradom.
OpširnijeOstaci zamka despota Stefana Lazarevića
U severozapadnom delu Gornjeg grada sačuvani su ostaci zamka despota Stefana Lazarevića.
OpširnijeDespotova kapija sa Dizdarevom kulom
Despotova kapija sa Dizdarevom kulom često se naziva i Istočnom gornjogradskom kapijom.
OpširnijeMala kapija Gornjeg grada
Mala kapija Gornjeg grada nalazi se između spomenika «Pobednik» i zgrade u kojoj je smešten Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, u nekadašnjem srednjovekovnom bedemu.
OpširnijeZgrada u kojoj je smešten Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda
Ova zgrada građena je krajem XIX veka za potrebe srpske vojske.
OpširnijeKarađorđeva kapija
Kapija se nalazi uz južni ugao Velikog ravelina, nasuprot spoljnoj Stambol kapiji.
OpširnijeSpomen-bista Radoja Domanovića
Spomen-bista Radoja Domanovića postavljena je 1973. godine i rad je vajara Nebojše Mitrića
OpširnijeSpomen-bista Stevana Mokranjca
Spomen-bista Stevana Mokranjca postavljena je 1964. godine i rad je vajara Riste Stijovića.
OpširnijeSpomen-bista Kosti Taušanoviću
Spomen-bista Kosti Taušanoviću, rad je vajara Đorđa Jovanovića iz 1905. godine.
OpširnijeSpomen-bista Jovanu Dučiću
Spomen-bista Jovana Dučića postavljena je 1993. godine povodom pedeset godina od smrti pesnika.
OpširnijeSpomen bista Alekse Šantića
Spomen-bista Alekse Šantića, postavljena je 1968. godine, rad je vajara Aleksandra Zarina.
OpširnijeSpomen-bista Milošu N. Đuriću
Spomen-bista Miloša N. Đurića podignuta je 1978. godine, rad je vajara Miodraga Živkovića.
OpširnijeSpomen-bista Miloša Crnjanskog
Spomen-bista Miloša Crnjanskog podignuta je 25. oktobra 1993. godine povodom stogodišnjice rođenja pisca i rad je vajara Drinke Radovanović.
OpširnijeSpomen-bista Janka Veselinovića
Spomen-bista Janka Veselinovića, rad je vajara Periše Milića iz 1935. godine.
OpširnijeSpomen-bista Simeona Roksandića
Spomen-bista Simeona Roksandića zapravo je autoportret, postavljen na Malom Kalemegdanu 1965. godine.
OpširnijeSpomen-bista Vojislavu Iliću
Spomen-bistu Vojislavu Iliću, podigao je Odbor beogradskih devojaka 1903. godine
OpširnijeSpomen-bista Đuri Daničiću
Spomen-bista Đuri Daničiću, rad je vajara Petra Ubavkića iz 1891. godine.
OpširnijeSpomen-bista Jaši Prodanoviću
Spomen-bista Jaši Prodanoviću, rad je vajara Sretena Stojanovića iz 1958. godine.
OpširnijeSpomen-bista Marku Miljanovu
Marko Miljanov (1833–1901) crnogorski junak, vojskovođa, vojvoda i pisac.
OpširnijeSkulptura Partizan sa decom
Skulptura «Partizan sa decom», rad je vajara Jelene Jovanović iz 1950. godine.
OpširnijeSkulptura Umorni borac
Skulptura «Umorni borac» urađena je u bronzi i nastala je 1935. godine na osnovu mermernog originala Tome Rosandić koji se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu.
OpširnijeSkulptura Genije smrti
Dekorativna figura za pilon „Genije smrti“ vajara Ivana Meštrovića nastala je pred veliku Međunarodnu izložbu u Rimu 1911. godine.
OpširnijeFontana Buđenje
Fontana «Buđenje» postavljena je ispred paviljona «Cvijeta Zuzorić» 1936. godine i rad je vajara Dragomira Arambašića.
OpširnijePaviljon Cvijeta Zuzorić
Umetnički paviljon «Cvijeta Zuzorić» podignut je na Malom Kalemegdanu 1928.
OpširnijeOtvoreno igralište Veliki Kalemegdan
OpširnijeOtvoreno igralište Mali Kalemegdan
OpširnijeDino park
OpširnijeBitef Art Cafe Letnja scena
OpširnijeKafe Pobednik
OpširnijeBoho bar
OpširnijeKalemegdanska terasa
OpširnijeMali Kalemegdan
OpširnijeKošarkaški tereni KK Crvena zvezda
OpširnijeKošarkaški tereni KK Partizan
OpširnijeTeniski tereni Partizan
OpširnijeLeopoldova kapija
Leopoldova kapija nalazi se u najstarijem delu beogradskih bastionih fortifikacija
OpširnijeKompleks Zindan kapije
Zindan kapija podignuta je sredinom 15. veka radi bolјe zaštite Istočne kapije, koja je u to vreme bila glavni ulaz u grad.
OpširnijeSpomenik despotu Stefanu Lazareviću
Bronzana figura muškarca sa plaštom jeste spomenik despotu Stefanu Lazareviću, koji predstavlјa svojevrsnu uspomenu na znamenitog srpskog vladara, književnika i graditelјa, za čije vlade je Beograd prvi put postao prestonica Srbije.
OpširnijeDefterdarova Kapija
Defterdarova kapija nalazi se nasuprot Sahat-kapiji, gotovo na sredini severozapadnog bedema Gornjeg grada. Kapija je dobila naziv u 18. veku, prema reči turskog porekla, defterdar, kojom se označavala funkcija regionalnog zapovednika finansija (intendanta).
OpširnijeCrkva Ružica
Crkva Ružica, posvećena prazniku rođenja Bogorodice, predstavlјa danas poštovano svetilište u okvirima bedema Beogradske tvrđave.
OpširnijeČesma Mehmed paše Sokolovića
Česma Mehmed-paše Sokolovića predstavlјa jedinu zadužbinu ovog znamenitog turskog vezira u Beogradu. U vreme kada je podignuta, između 1576. i 1577. godine, ovaj deo tvrđave izgledao je potpuno drugačije, pa se česma nalazila u rovu, ispod mosta koji je vodio ka glavnoj kapiji zamka (ostaci ove kapije nalaze se nasuprot česme).
OpširnijeSpomen ploča odbrane od Turske
U blizini nekadašnjeg ulaza u zamak despota Stefana Lazarevića, kod ostataka pokretnog mosta, postavlјeno je spomen obeležje koje podseća na najveću i najslavniju bitku u istoriji Beograda, kada je grad stekao poznati epitet bedem hrišćanstva.
OpširnijeSpomenik Pobednik
Spomenik „Pobednikˮ svakako predstavlјa najprepoznatlјiviji simbol Beograda. Nastao je u godinama pred Prvi svetski rat, ali je njegovo uobličavanje trajalo neobično dugo.
OpširnijeKapela Svete Petke
Kapela Svete Petke, zajedno sa Crkvom Ružicom, predstavlјa jedno od najpoštovanijih svetilišta u Beogradu.
OpširnijeMaketa zamka Despota Stefana Lazarevića
Maketa zamka despota Stefana Lazarevića, rad vajara Kolјe Milunovića, postavlјena je približno u središtu srednjovekovnog zamka.
OpširnijeKosturnica branilaca Beograda
Tokom borbi za odbranu Beograda 1915. godine jedan broj poginulih vojnika bio je sahranjen uz bedeme Beogradske tvrđave.
OpširnijeJakšićeva kula
Isturena topovska kula Istočnog podgrađa Donjeg grada nosi ime prema braći Jakšićima
OpširnijeRavelin Kralј kapije
Ravelin koji se nalazi ispred kapije na austrijskim planovima nosi naziv „Lorenskiˮ, po lorenskom puku koji je bio smešten u tvrđavi u vreme dvogodišnje austrijske okupacije 1688–1690. godine.
OpširnijeAmam – staro tursko kupatilo
Iako je poznato kao staro tursko kupatilo, hamam u Donjem gradu podignut je tek u drugoj polovini 19. veka, u vreme kada je turski garnizon već napustio Beograd.
OpširnijeVeliki barutni magacin
Impresivno zdanje, ukopano u steni zapadnog podgrađa ili tzv. Dunavske padine i nastaolo u vreme velike austrijske rekonstrukcije Beogradske tvrđave.
OpširnijeKralј kapija
Današnja kapija u jugozapadnom bedemu Gornjeg grada potiče s kraja 17. veka, iz vremena kada su izgrađena prva artilјerijska utvrđenja koja je projektovao Andrea Kornaro.
OpširnijeVeliki ili Rimski bunar
Rimski bunar na Gornjem gradu nije građevina iz antičkog doba, već je mnogo mlađa, datira iz prve polovine 18. veka. Ime su mu dali Beograđani u 19. veku, ističući pridevom rimski njegovu starost i mističnost.
OpširnijeKapija Karla VI
Kapija Karla VI nalazi se u sklopu srednjovekovnog severoistočnog bedema Donjeg grada
OpširnijeDamad Ali-pašino turbe
Šestougaona građevina u središtu Gornjeg grada predstavlјa turbe (mauzolej) Damad Ali-paše i jednu od retkih sačuvanih turskih građevina u Beogradu.
OpširnijeTvrđavski top
Tvrđavski top je težak nekoliko tona i dobar je primer odbrambene artilјerije s kraja XVIII veka. Donet je s druge lokacije, pažlјivo je rekonstruisan i danas predstavlјa ukras južnog dela Gornjeg grada i svojevrsnu atrakciju Tvrđave.
OpširnijeBarokna kapija
Promene u graditelјskim konceptima tokom osmanske i austrijske uprave nad tvrđavom naročito su vidlјive u kompleksu Sahat kapije, uz koju se danas nalazi još jedna kapija.
OpširnijeIstočno podgrađe
Kolokvijalni naziv Istočno podgrađe danas nosi malo utvrđenje na najisturenijem delu Dunavske padine.
OpširnijeSahat kapija
Iako starija po vremenu nastanka, kapija je dobila ime po kuli sa satom. Prvobitna kapija bila je probijena u srednjovekovnom bedemu i od nje je do danas sačuvan deo svoda građen tankim opekama, koje se mogu videti u unutrašnjosti kapije.
OpširnijeOstaci Mitropolitskog dvora
Arheološkim istraživanjima otkriven je deo mermernog nadvratnika mitropolitske crkve Uspenja Bogorodice sa ktitorskim natpisom despota Stefana Lazarevića.
OpširnijeSahat kula
Glavni ulaz u Gornji grad danas predstavlјa kapija sa Sahat kulom. Kula sa satom bila je prepoznatlјiv detalј u turskim čaršijama, dok se u tvrđavama javlјala sasvim retko, tako da se ova beogradska kula po tome može smatrati neuobičajenim primerkom.
OpširnijeVojni muzej
Iako je uredbom kneza Milana Obrenovića osnovan 10. avgusta 1878. godine, muzej je otvoren za javnost tek 1904. godine u maloj oktougaonoj zgradi, nad Rimskim bunarom, u Gornjem gradu.
OpširnijeUnutrašnja Stambol kapija
Za vreme velikih radova na rekonstrukciji tvrđave tokom austrijske vladavine Beogradom 1717–1736. godine izgrađena su utvrđenja Jugoistočnog fronta na osnovu projekta inženjerijskog pukovnika Nikole Doksata de Moreza.
OpširnijePriobalni bedem
Nastao je dvadesetih godina XV veka za potrebe odbrane grada sa reka, od zapadnog podgrađa do Kule Nebojše.
OpširnijeAntički lapidarijum
Jedan deo bogate riznice rimskih kamenih spomenika iz Singidunuma postavlјen je pored zgrade Zavoda za zaštitu spomenika grada Beograda.
OpširnijeBunker
Vojni bunker na Gornjem gradu Beogradske tvrđave (kod spomenika Pobednik) podignut je početkom pedesetih godina 20. veka.
OpširnijeSavsko šetalište
Sa glavnog kalemegdanskog šetališta pruža se pogled na reku Savu i, dalјe, na Novi Beograd i Zemun. Otuda i njegovo ime, Savsko šetalište.
OpširnijeZgrada straže na Velikom ravelinu
Približno na pola puta između kapija na Velikom ravelinu nalazi se zgrada tvrđavske straže, okrenuta fasadom prema Stambol kapiji
OpširnijeVeliki ravelin
Prvi ravelin je izgrađen prema projektu Nikole Doksata de Moreza u trećoj deceniji 18. veka. Tokom 18. veka, u tri temelјne rekonstrukcije, tvrđava je pretvorena u modernu bastionu artilјerijsku tvrđavu.
OpširnijeSpolјna Stambol kapija
Spolјna Stambol kapija nalazi se na pravcu glavnog prilaza tvrđavi. Ispred nje je prvobitno bio postavlјen drveni most, koji je krajem 19. veka zamenjen zemlјanim nasipom.
OpširnijeSpomen-bista Borisavu Stankoviću
Spomen-bista Borisavu Stankoviću podignuta je 1976. godine. Rad je beogradskog vajara Nebojše Mitrića.
Borisav Stanković (1876–1927) bio je veliki srpski književnik. Rođen u Vranju, gde je i započeo školovanje. Nastavlјa školovanje u Nišu i Beogradu. Jedan je od najuticajnijih začetnika moderne srpske proze. Nјegovo najpoznatije delo je „Nečista krv“.
Spomen-bista Ivanu Goranu Kovačiću
Spomen-bista Ivanu Goranu Kovačiću, rad je vajara Vojina Bakića iz 1969. godine. Ivan Goran Kovačić (1913–1943), bio je književnik, prevodilac i novinar. Nјegova poema „Jama“ doživela je veliki broj izdanja i prevoda. Izdanje na francuskom jeziku iz 1948. godine ilustrovao je čuveni Pablo Pikaso.
OpširnijeSpomen-bista Jovanu Subotiću
Spomen-bista Jovanu Subotiću, postavlјena je 1896. godine i rad je vajara Đorđa Jovanovića.
Jovan Subotić (1817–1886), bio je doktor filozofije, advokat, srpski pesnik i političar.
Spomenik Branku Radičeviću
Spomenik Branku Radičeviću postavlјen je 1955. godine. Rad je vajara Aleksandara Zarina. Branko Radičević (1824–1853), srpski romantičarski pesnik, prvobitno je pisao na nemačkom jeziku, a zatim pristupa srpskom književnom krugu okuplјenom oko Vuka Karadžića. Umro je u Beču, a godine 1883. njegovi posmrtni ostaci preneti su i pokopani na Stražilovu, na Fruškoj Gori.
OpširnijeBeo Zoo Vrt
Beogradski Zoološki, poznat i kao Vrt dobre nade, nalazi se u okviru Beogradske tvrđave, tačnije na Malom Kalemegdanu.
Za više informacija posetite www.beozoovrt.rs
Spomen obeležje srpskim i ruskim ratnicima iz Prvog svetskog rata
Podignut je 2014. godine u sklopu manifestacije obeležavanja stogodišnjice od početka Prvog svetskog rata, poklon je Centra Nacionalne Slave Rusije i Fonda Andreja Prvozvanog, koji su i pokrenuli inicijativu za njegovo podizanje.
OpširnijePark Kalemegdan
Sredinom 19. veka, nakon što je tvrđava izgubila vojnu funkciju, započelo je uređenje praznog prostora koji je razdvajao beogradsku varoš od utvrđenja, po uzoru na parkove evropskih metropola tog vremena. Najstariji planovi o uređenju Kalemegdana potiču iz 1867. godine, a napravio ih je prvi beogradski urbanista Emilijan Joksimović.
OpširnijeJapanska česma
Japanska česma podignuta je avgusta 2010. godine, u znak zahvalnosti japanskom narodu za donacije koje je Grad Beograd dobio. Česma je delo vajara Bojana Mitrovića.
OpširnijeSpomen obeležje predaje klјučeva
Spomenik podseća na događaj iz proleća 1867. godine koji je označio oslobođenje Srbije od turske vlasti. Podignut je povodom stogodišnjice tog događaja, 1967. godine. Samo mesto predaje klјučeva nalazi se nekoliko metara iza spomenika i obeleženo je malom zemlјanom humkom oko koje su zasađene tuje.
OpširnijeSpomenik zahvalnosti Francuskoj
Spomenik zahvalnosti Francuskoj nalazi se u delu parka uređenom po ugledu na francuske parkove, sa visokim i fino oblikovanim četinarima i cvetnim lejama. Podignut je u znak zahvalnosti srpskog naroda za pomoć koju mu je Francuska pružila tokom Prvog svetskog rata, o čemu svedoči i natpis na zadnjoj strani postolјa: „Volimo Francusku kao što je ona nas volela 1914–1918”.
OpširnijeFontana Ribar
Fontana se nalazi u središtu najstarijeg dela parka Kalemegdan. Skulpturu ribara koji se bori sa zmijom, izlivenu u bronzi, poručili su beogradski opštinari od poznatog vajara Simeona Roksandića, a on ju je izvajao za vreme svog boravka u Rimu, 1906. godine.
OpširnijeOva stranica koristi kolačiće kako bismo vam obezbedili najbolje korisničko iskustvo. Ukoliko nastavite da pretražujete stranicu, pristajete na korišćenje kolačića.
SLAŽEM SE SAZNAJTE VIŠE